Gaming industrija već godinama bilježi snažan rast, a procjenjuje se da danas ostvaruje veće prihode od filmske i muzičke industrije zajedno. Paralelno s razvojem tehnologije, sve značajnije mjesto zauzimaju virtualna (VR) i proširena stvarnost (AR), segmenti koji mijenjaju način na koji ljudi igraju, komuniciraju i doživljavaju digitalni sadržaj. Iako je konkurencija u ovoj oblasti izuzetno velika, tek mali broj razvojnih studija uspijeva stvoriti naslov koji će ostvariti globalni uspjeh. Još je manje onih kojima to pođe za rukom više od jednog puta. Upravo zato rezultat kanadskog Sinn Studija privukao je pažnju gaming industrije širom svijeta.
Njihova nova VR igra Zombonk ušla je među deset najprodavanijih naslova na Meta platformi, čime je Sinn Studio postao jedan od rijetkih VR studija na svijetu koji u Top 10 ima čak dvije igre, nakon ranijeg uspjeha sa Swordsmanom. Iza tog uspjeha stoji Almir Brljak, porijeklom iz Novog Travnika, koji danas iz Toronta predvodi kompaniju čije igre igraju milioni ljudi širom svijeta. Kako kaže, upravo to pokazuje da veličina budžeta nije presudna, nego način na koji tim pristupa poslu i zajedničkoj misiji.
– Konkurencija je izuzetno velika, toliko da smo gledali kompanije s budžetima od deset, dvadeset pa čak i četrdeset miliona dolara kako ne uspijevaju ostvariti uspjeh na AR/VR tržištu. Ono što nas izdvaja nije budžet. Ono što nas izdvaja jeste činjenica da svi u Sinn Studiju osjećaju istinski ponos i odgovornost prema našoj misiji – da budemo kompanija koja stvara najuspješnija iskustva u AR/VR svijetu. Dio razloga zbog kojeg je ovo tržište toliko zahtjevno jeste brzina kojom se sve mijenja. Alati se brzo mijenjaju. Publika se brzo mijenja. Kultura gaminga se brzo mijenja. Ako ne preuzmete odgovornost da budete u toku sa svim tim promjenama, ono što napravite jednostavno neće dovoljno snažno odjeknuti među igračima da bi završilo među deset najprodavanijih naslova na najvećoj AR/VR platformi na svijetu. Vjerujem da je to jedini način da ostvarite izvanredne rezultate. U suprotnom, ljudi samo mijenjaju svoje vrijeme za novac. U Sinn Studiju imamo tim koji je iskreno posvećen pronalaženju svakog mogućeg načina da, u okviru svoje stručnosti, naše igre budu one koje pomjeraju cijelu industriju naprijed, rekao je Brljak.
Novi uspjeh sa Zombonkom dodatno je učvrstio poziciju Sinn Studija među vodećim imenima u VR industriji. Ipak, Brljak smatra da je današnji uspjeh tek dio mnogo šire slike koja se odnosi na budućnost virtualne i proširene stvarnosti.
– U bliskoj budućnosti PC i konzolne igre će i dalje dominirati, barem kada govorimo o gamingu, naredne četiri ili pet godina. Međutim, velika većina današnjih VR igrača pripada mlađoj generaciji i kako oni budu odrastali, a AR i VR postajali dio svakodnevne kulture, vjerujem da će buduće generacije biti mnogo snažnije vezane za ovu tehnologiju nego prethodne. Samim tim će i tržište nastaviti rasti. Dio mog posla kao izvršnog direktora jeste da razmišljam o viziji za jednu, pet i deset godina. Upravo za tu dugoročnu budućnost gradimo našu kompaniju. Gradimo svijet u kojem će headset zamijeniti laptop i računar, a pametne naočale, barem djelimično, mobilni telefon. Mislim da je najveća greška što mnogi očekuju da će se ta budućnost dogoditi odjednom, kao da neko pritisne prekidač. To se neće desiti. Bit će to postepena tranzicija tokom koje će se tehnologija stalno preispitivati kroz svoju korisnost i prihvaćenost, ali će se istovremeno sve više ugrađivati u naš svakodnevni život. Za deset godina vjerujem da ćemo se smijati nekim današnjim raspravama o tome da ova tehnologija nema mjesto u mainstreamu ili da ga uopće neće imati, ističe Almir Brljak.
Iako već godinama živi u Kanadi, Almir Brljak ističe da nikada nije skrivao svoje porijeklo niti ga odvajao od profesionalnog puta. Naprotiv, kaže da mu je bosanskohercegovački identitet jedna od najvećih životnih vrijednosti i motivacija koju nosi sa sobom na svaku poslovnu konferenciju, sastanak ili javni nastup.
– Oduvijek sam bio izuzetno zahvalan na prilikama koje su Kanada pružila meni i mojoj porodici. Ali nikada nisam skrivao svoju ljubav, divljenje i poštovanje prema svom bosanskom identitetu. On je izuzetno važan meni i cijeloj mojoj porodici, o njemu mnogo razgovaramo i stalno učimo više. Gotovo svako ljeto posljednje 24 godine provodim u Bosni. Kako sam napredovao kroz poslovni svijet i dobio priliku govoriti na nekim od najvećih konferencija na svijetu i sjediti u nekim od najutjecajnijih prostorija, uvijek mi je bila misija da i moj bosanski identitet bude prisutan na tim mjestima, da ljudi znaju ko sam, odakle dolazim i odakle dolazi moja motivacija. Sva moja motivacija dolazi iz moje porodice i mog identiteta, a taj identitet je bosanski. Ne postoji osoba koju sam upoznao ili s kojom sam vodio ozbiljan razgovor, a da ne zna da sam Bosanac i Kanađanin i da ne zna koliko mi znači to što sam Bosanac.
Brljak smatra da Bosna i Hercegovina ima dovoljno znanja i talenata da izgradi uspješnu gaming industriju, ali vjeruje da postoje dva ključna razloga zbog kojih domaća scena još nije napravila iskorak kakav je moguć.
– Vjerujem da Bosna ima potencijal da izgradi zaista uspješnog igrača u gaming industriji. Na osnovu onoga što znam, dvije stvari je trenutno koče. Prva je to što je Bosna prvenstveno outsourcing centar, ne preuzima rizik. Ostvaruje stabilne prihode radeći projekte i razvijajući intelektualno vlasništvo za druge kompanije, umjesto da gradi i posjeduje vlastiti IP. U jednom trenutku neko u Bosni mora preuzeti taj rizik kako bi intelektualno vlasništvo i puna vrijednost njegovog uspjeha ostali u Bosni, umjesto da zemlja dobije samo mali dio vrijednosti koju njen rad stvara. Druga stvar je lično zapažanje zasnovano na mom iskustvu. Nedostaje mentalitet “all-in” posvećen jednoj viziji. Taj mentalitet je svuda prisutan u Silicijskoj dolini. Postavi se misija i onda se svakog dana neumorno radi kako bi joj se približio, zajedno s timom koji dijeli istu posvećenost. Ja lično još nisam upoznao startup u Bosni koji ima taj nivo potpune fokusiranosti, gdje gotovo ništa drugo u životu nije važnije od misije. Moguće je da su drugi to vidjeli, ali ja još nisam. Upravo je takva posvećenost bila jedna od naših najvećih prednosti kada smo pokretali Sinn Studio. Moj suosnivač Alek i ja praktično nismo imali društveni život u tim prvim godinama. Svaki dan smo radili kako bismo bolje razumjeli industriju, tehnologiju, unaprijedili vlastite vještine, objavljivali proizvode, analizirali gdje smo pogriješili, prilagođavali se i pokušavali ponovo. Nikada nismo odustajali i ulagali smo svu svoju energiju u to. Takav nivo posvećenosti još nisam vidio u Bosni i mislim da upravo to nedostaje, zaključio je Almir Brljak.
Put do jednog od najuspješnijih VR studija na svijetu nije bio bez ozbiljnih izazova. Brljak otvoreno govori o greškama koje je pravio i iskustvima koja su promijenila način na koji danas vodi kompaniju.
– Najveća greška koju sam napravio bila je to što sam vjerovao da ljudi s više iskustva iz velikih kompanija mogu bolje voditi moju kompaniju nego ja. Nakon uspjeha Swordsmana i nakon što smo prikupili milione dolara investicija, krenuo sam zapošljavati iskusne ljude kako bismo postali “ozbiljnija” kompanija. Doveli smo ljude iz nekih od najvećih i najuspješnijih kompanija na svijetu, uključujući Metu, Activision Blizzard, Microsoft i druge. Vjerovao sam im da će nam pomoći izgraditi budućnost AR/VR-a. Vrlo brzo sam shvatio da niko neće brinuti o ovoj kompaniji onoliko koliko ću ja. Iz mog iskustva, ljudi koji dolaze iz velikih kompanija jednostavno se ne snalaze dobro u startup okruženju. Startup zahtijeva snalažljivost, brzinu, stalni pritisak i donošenje velikih odluka s ograničenim informacijama. Ljudi iz velikih sistema često rade sporije, navikli su na birokratiju i pokušavaju je prenijeti gdje god dođu, a nisu spremni živjeti u neizvjesnosti koju startup zahtijeva. Bili smo blizu bankrota četiri različita puta i tada sam gotovo izgubio sve, ali sam uvijek osjećao da još imamo šansu. Jedini period kada sam se zaista osjećao beznadežno bio je nakon što sam zaposlio svu tu višu upravu. Zato sam se rastao s većinom tih ljudi i odlučio da ćemo ja i ljudi koji su od početka gradili ovu kompaniju ponovo sami donositi ključne odluke. Otkako smo napravili tu promjenu, vratili smo se velikim uspjesima, poput Zombonka, priča nam Brljak.
Iako iza sebe već ima dva globalna uspjeha, Brljak kaže da ga mnogo više od dosadašnjih rezultata motiviše ono što tek dolazi. Na pitanje kako bi volio da jednog dana bude ispričana priča o njemu i Sinn Studiju, odgovara da mu poslovni uspjesi nikada nisu bili jedini cilj.
– Volio bih da se ispriča kao priča o malom dječaku, imigrantu u Kanadi, iz Novog Travnika u Bosni i Hercegovini, koji nije imao ni resurse ni poznanstva, a uspio je doći do samog vrha gaming industrije, u onome što će postati jedna od najvažnijih tehnologija na svijetu. Volio bih da to bude priča o lideru koji je nesebično slijedio svoju misiju, nikada nije radio isključivo za vlastitu korist i koji je izgradio tim ljudi koji su vrijeme provedeno u Sinn Studiju doživjeli kao najbolji posao u svom životu, tim čiji su talenat i posvećenost bili istinski prepoznati i cijenjeni. Volio bih da to bude priča na koju će buduće generacije kanadskih programera, umjetnika, dizajnera i marketinških stručnjaka gledati i sanjati, kao dokaz da, ako želite oblikovati budućnost zabave i tehnologije, najbolje mjesto za to, s najboljim ljudima i najboljim liderima, jeste Sinn Studio. I ispod svega toga, volio bih da me pamte kao dobrog sina, dobrog brata i nekoga ko je do kraja života ostao prijatelj, podrška i zagovornik svog naroda, i kanadskog i bosanskohercegovačkog. To je svrha kojoj ću uvijek težiti, kazao je Brljak.
Jedna od tema razgovora bili su i mladi ljudi u Bosni i Hercegovini koji sanjaju karijeru u gaming industriji, ali smatraju da su najveće svjetske kompanije nedostižne. Brljak vjeruje da se najveća greška pravi onda kada se previše pažnje posvećuje formalnostima, a premalo stvaranju konkretnih rezultata.
– Naučite stvarati vrijednost. Pokažite da ste sposobni napraviti nešto što će ljudi iz vaše struke iskreno smatrati impresivnim. U većini slučajeva posao će pronaći vas, pod uslovom da javno pokazujete ono na čemu radite. Prečesto vidim da ljudi ulažu previše energije u prilagođavanje biografije i umrežavanje, a premalo u stvarno stvaranje. Mislim da je to pogrešan prioritet. Ako možete raditi sve troje, tim bolje, ali ako biste morali izabrati samo jednu stvar, neka to bude izgradnja stvarne vrijednosti u onome čime se bavite i pobrinite se da taj rad bude javno vidljiv, bilo putem društvenih mreža ili LinkedIna. Svijet nikada nije bio povezaniji, a mogućnost da radite za svjetski poznate kompanije iz bilo kojeg dijela svijeta nikada nije bila veća. Zato je surova realnost sljedeća: ako su vam takve prilike stalno nedostižne, problem je najčešće u vašem procesu. Pravi odgovor je da stalno preispitujete taj proces dok ne otkrijete gdje je razlika. Također, ne želim zanemariti činjenicu da je ljudima iz Bosne i Hercegovine zaista teže dobiti posao izvan granica zemlje nego ljudima iz mnogih drugih država. Svjestan sam toga. Ali moj savjet ostaje isti.
Nakon uspjeha Swordsmana i Zombonka, Sinn Studio već razvija nove projekte. Brljak otkriva da kompanija ne planira usporiti, nego dodatno proširiti razvoj novih tehnologija koje smatra budućnošću digitalne zabave.
– Trenutno radimo na budućim ažuriranjima za Zombonk. Zombonk za mene predstavlja mnogo veći IP, brend i naslov koji će živjeti godinama. Pored toga, u septembru objavljujemo single-player igru Medieval Mayhem, borilačku igru koja nadograđuje dio sistema koje smo razvili za Swordsman. Također postoji mogućnost da početkom 2027. godine objavimo još jednu multiplayer igru. Jedna važna stvar je da tokom 2027. planiramo uložiti značajan kapital u istraživanje i razvoj AR gaminga, odnosno sadržaja namijenjenog narednoj generaciji pametnih naočala. To će za nas biti veliki iskorak. Naš dugoročni cilj je jednostavan – želimo biti kompanija koja stvara najznačajniji i najuspješniji sadržaj i za AR i za VR. Potpuno smo posvećeni toj viziji i vjerujemo da ćemo na tom putu izgraditi kompaniju vrijednu milijardu dolara.
