Rast cijena RAM memorije posljednjih mjeseci poprimio je razmjere koje sve više pogađaju cijelo tržište tehnologije i videoigara. U samo dva mjeseca cijene su se više nego udvostručile, a pojedine prodavnice prestale su čak i štampati cjenike jer cijene mijenjaju iz dana u dan. RAM je trenutno najveći problem, ali poskupljenja se bilježe i kod SSD diskova, dok cijene grafičkih kartica ostaju visoke. Sve ove komponente su međusobno povezane, a njihova poskupljenja postepeno podižu cijenu cijelog ekosistema.
Posljedice se ne odnose samo na PC tržište. Više cijene RAM-a poskupljuju i sklapanje novih računara i nadogradnju postojećih, ali utiču i na druge uređaje. U pitanju su i konzole, Steam Machine koji Valve priprema za masovnu proizvodnju, kao i drugi gaming uređaji koji koriste RAM. Već se govori o mogućem povećanju cijena Xbox konzola, dok ni kompanije s velikim zalihama memorije neće dugoročno ostati zaštićene.
Glavni razlog ovakvog poremećaja na tržištu je snažan rast potražnje za memorijom u sektoru vještačke inteligencije. Tehnološke kompanije koriste ogromne količine RAM-a kako bi pokretale svoje AI platforme, čija se infrastruktura ubrzano širi. Dodatni pritisak nastao je početkom oktobra, kada je OpenAI objavio dogovor sa Samsungom i SK hynixom o isporuci memorije za veliki Stargate data centar. Taj aranžman, prema dostupnim podacima, podrazumijeva otkup oko 40 posto svjetske proizvodnje RAM-a, što je izazvalo panične kupovine i dodatni rast cijena.
Situaciju su dodatno pogoršale i ranije okolnosti. Tokom pandemije došlo je do viška proizvodnje jer je rastao broj ljudi koji rade od kuće, pa su proizvođači kasnije smanjili rezerve. Uz to, trgovinske napetosti i carine, posebno između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, poremetile su lance snabdijevanja. Kako je rekao tech reporter Moore’s Law is Dead: „To je savršena oluja nespremnosti, panike i pohlepe.“
Na tržištu se već bilježe konkretni primjeri rasta cijena. Cijena 32 GB DDR5 memorije, koja je ranije iznosila oko 88 funti, porasla je na više od 220 funti. Kod verzija od 64 GB cijene dostižu čak i 735 funti. U pojedinim slučajevima kompletna memorija za jedan modul od 16 GB sada košta oko 217 dolara, a s dodatnim troškovima sklapanja ukupna cijena prelazi 225 dolara, bez uračunatih marži i poreza. Promjene u cijenama se već uveliko osjete i u Bosni i Hercegovini i regionu gdje je cijena već spomenutih modela memorije postigla astronomske iznose koji idu i do 1.200 KM.
Rast cijena nije ograničen samo na maloprodaju. Prema riječima Gerryja Chena, generalnog direktora kompanije TeamGroup, ugovorne cijene DRAM i NAND proizvoda nedavno su se gotovo udvostručile. U decembru su cijene nekih kategorija DRAM-a i 3D NAND-a porasle između 80 i 100 posto na mjesečnom nivou. Spot cijene DDR5 čipova dodatno su skočile tokom jeseni i početkom decembra.
Procjene govore da će se dostupnost memorije dodatno pogoršati u prvoj polovini 2026. godine, kada se iscrpe postojeće zalihe distributera. U tom periodu nabavka memorije mogla bi postati otežana bez obzira na spremnost kupaca da plate više. Normalizacija tržišta ne očekuje se prije kraja 2027. ili 2028. godine, kada bi se mogle pojaviti nove proizvodne linije.
Jedan od ključnih razloga nestašice je preusmjeravanje proizvodnih kapaciteta sa klasičnog DRAM-a na HBM memoriju, koja se koristi u AI akceleratorima poput onih koje proizvodi Nvidia, ali i u prilagođenim rješenjima velikih cloud kompanija kao što su Amazon, Google i Microsoft. Ove kompanije unaprijed rezervišu ogromne količine memorije, zbog čega proizvođači nemaju dovoljno kapaciteta za masovno tržište.
Izgradnja novih fabrika memorije traje najmanje tri godine, što znači da čak i kada bi proizvođači danas donijeli odluku o novim pogonima, oni bi bili operativni tek krajem 2028. godine, a puni kapacitet dostigli bi 2029.
Posljedice se već vide i na tržištu uređaja. Proizvođači računara, poput CyberPowerPC-a, najavili su povećanja cijena zbog „tržišnih uslova“. S druge strane, kompanije koje raspolažu većim zalihama RAM-a, poput Sonyja, kratkoročno su u povoljnijoj poziciji, što im omogućava snižavanja cijena konzola i uvođenje novih, jeftinijih modela na pojedinim tržištima. Nintendo se također smatra kompanijom s velikim rezervama memorije zbog priprema za novu generaciju Switch konzole, dok se za Microsoft navodi da raspolaže manjim zalihama.
Neizvjesnost se odnosi i na buduće generacije konzola. Postavlja se pitanje isplativosti lansiranja novih uređaja u uslovima visokih cijena komponenti i slabije dostupnosti memorije. Dodatno, cijene NAND memorije ostaju pod pritiskom jer proizvođači i u tom segmentu daju prednost velikim kupcima iz sektora AI servera, što utiče na cijene računara, pametnih telefona i drugih potrošačkih uređaja.
Sve ukazuje na to da rast cijena RAM-a nije privremena pojava, već posljedica dubokih strukturnih promjena na tržištu memorije, vođenih snažnom ekspanzijom vještačke inteligencije i dugoročnim promjenama u proizvodnim kapacitetima.
