Izvor: Anadolija
U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine postavljena je izložba Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba, stalna postavka kojoj je postavljena prvi put nakon 1992. godine.
Direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić je istakao da je veliko zadovoljstvo da se prvi put nakon 1992. godine otvara stalni postav izložbe Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba.
– To je najveća i najvažnija muzejska postavka koju ova država ima i jedino pitanje koje se može postaviti je šta se čekalo proteklih godina. Dugo bi trajalo kada bih odgovarao na to, kazao je Sijarić.
Rad osoblja Muzeja
On je kazao da je ovo bio zajednički poduhvat Zemaljskog muzeja i kolega iz regiona, prvenstveno iz Hrvatske i Srbije.
Autorice izložbe Andrijana Pravidur i Ana Marić su rekle da je Zemaljski muzej kao najstarija naučna i kulturna institucija ujedno i edukativna institucija i da je cilj izložbe bio da se pokrije i taj segment.
– Ovaj stalni postav je za nas izuzetno važan u kulturnom smislu razvoja čovjeka na području BiH i to je bio jedini stalni postav u Zemaljskom muzeju koji je nedostajao. Radi se o najstarijem i najdužem periodu, odnosno o periodu prethistorije u kojem smo predstavili razvoj i život čovjeka kroz različite nalaze materijalne kulture koji potječu sa svih prostora BiH, kazala je Pravidur.
Marić je kazala da se ovom postavkom završava krug donošenja priče o razvoju čovjeka na prostoru današnje BiH od prethistorije do Srednjeg vijeka.
– Iznimno smo ponosni na činjenicu da je najveći dio izložbe iznio tim Zemaljskog muzeja BiH, naši konzervatori, majstori i svi ljudi koji su učestvovali u tome, kazala je Marić.
Tri hiljade nalaza
U sklopu Arheološkog odjeljenja Zemaljskog muzeja nalaze se četiri zbirke za prahistoriju, antiku, srednji vijek i dokumentaciju, a publici od 1992. godine nije bila dostupna prahistorijska zbirka.
Izložbom Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba zatvara se krug poslijeratne obnove stalnih izložbenih prostora Odjeljenja za arheologiju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.
Iz jedne od najvećih i najstarijih prethistorijskih zbirki u ovom dijelu Evrope, koja broji više od 100.000 predmeta, izdvojeno je oko 3.000 arheoloških nalaza koji, kroz posebno naglašene tematske cjeline, pružaju hronološki uvid u razvoj i slijed kultura prethistorijskih razdoblja.
Izloženu građu prate odgovarajući tekstovi, crteži i fotografije, kao i prema autentičnim arheološkim podacima izrađene rekonstrukcije prethistorijskih kuća, keramičkih i metalurških radionica i procesa, koje za cilj imaju da posjetiocima olakšaju razumijevanje namjene, načina upotrebe i značenja pojedinih predmeta u kontekstu svakodnevnog života u različitim prethistorijskim razdobljima.
Besplatan ulaz
Drveni čamac iz Donje Doline jedan je od najupečatljivijih eksponata, a na njegovoj konzervaciji su radili stručnjaci Zemaljskog muzeja u saradnji sa stručnjacima Visokog instituta za konzervaciju i restauraciju iz Rima. Pronađen je 1904. godine kod Bosanske Gradiške prilikom arheoloških iskopavanja sojeničkih naselja na rijeci Savi, a postavljen je u auli muzeja kao viseća konstrukcija.
Stalni postav kroz izbor najreprezentativnijih arheoloških artefakata i savremeni muzeološki pristup, u skladu s novim naučnim spoznajama oslikava razvoj materijalne i duhovne kulture ljudi s današnjeg prostora Bosne i Hercegovine tokom prethistorijskog razdoblja.
Građani će od četvrtka do nedjelje ulaz u Zemaljski muzej BiH biti besplatan i da je to svojevrsni poklon građanima Sarajeva i gostima, prenosi Anadolija.
About Author
