Neke knjige poznatije su po tome koliko ih je teško privesti kraju nego po tome što su uistinu pročitane. Iako zahtijevaju strpljenje i koncentraciju, nagrada za čitaoca je velika: od novih znanja do osjećaja da ste se suočili s remek-djelima književnosti i nauke. Evo sedam naslova koji slove za najzahtjevnije – i razloga zašto ih ipak vrijedi čitati.
Ovih sedam knjiga možda djeluju neprohodno, ali svaka od njih otvara vrata u svjetove i ideje koje oblikuju naš pogled na književnost, nauku i društvo. Uprkos zahtjevnosti, njihovo čitanje donosi osjećaj postignuća i, još važnije, dubinsko razumijevanje tema koje prevazilaze vrijeme i prostor.
Kratka historija vremena – Stephen Hawking
Hawkingova knjiga o kosmologiji i razvoju ljudskog razumijevanja univerzuma prodana je u 25 miliona primjeraka, ali rijetki je zaista završe. Čak postoji i “Hawking Index”, pokazatelj koliko ljudi odustane na početku. Iako zahtjevna, knjiga na duhovit način objašnjava složene fizičke teorije i otvara uvid u to kako se mijenjala ljudska percepcija kosmosa.
Sto godina samoće – Gabriel García Márquez
Porodična saga o Buendíama iz izmišljenog Maconda jedno je od najpoznatijih djela magijskog realizma. Kompleksna struktura, višeslojni prikazi vremena i fantastični elementi upleteni u realnost mogu zbuniti čitaoca. No, ova knjiga smatra se obaveznim štivom svjetske književnosti – Pulitzerovac William Kennedy rekao je da bi trebala biti “obavezna lektira za cijelo čovječanstvo”.
Uliks – James Joyce
Joyceovo kapitalno djelo prati jedan dan u Dublinu kroz stil struje svijesti. Sa 265.000 riječi i stalnim promjenama stila, „Uliks“ je maraton čitanja. Virginia Woolf je priznala da nije mogla da ga završi, ali oni koji izdrže, dobijaju neponovljiv uvid u unutrašnje živote likova i bezbroj literarnih veza i aluzija.
Kvaka-22 – Joseph Heller
Ovaj roman dao je svijetu termin „kvaka-22“, apsurdnu situaciju iz koje nema izlaza. Radnja, smještena u Drugi svjetski rat, nudi haotičan miks tragike i komedije, nelinearnu strukturu i paradokse birokratije. Iako zbunjujuća, knjiga je istovremeno smiješna i brutalno iskrena, a Harper Lee ju je nazvala jedinim ratnim romanom koji je imala smisla.
Jadnici – Victor Hugo
Hugovo djelo o Jeanu Valjeanu, Cosette i revolucionarima ima gotovo 550.000 riječi i brojne digresije o francuskoj istoriji, arhitekturi i kanalizaciji Pariza. Iako mnogi posegnu za filmskim ili muzičkim adaptacijama, samo oni koji pročitaju integralno izdanje shvate univerzalnost pitanja koja Hugo postavlja o ljudskosti, pravdi i društvu.
Priča o Genjiju – Murasaki Shikibu
Napisana u 11. stoljeću, ovo djelo pojedini smatraju prvim romanom u historiji. Prati život na japanskom carskom dvoru i pad princa Genjija. Original je na starom japanskom jeziku, bez imenovanih likova i pun homonima, što ga čini izazovnim čak i za današnje čitaoce. Ipak, kroz dobre prevode knjiga pruža uvid u izgubljeni svijet i razvoj same forme romana.
Kapital u 21. stoljeću – Thomas Piketty
Ekonomista Thomas Piketty analizira moderni kapitalizam i tvrdi da su povrati na kapital veći od plata, što produbljuje nejednakosti. Knjiga je duga skoro 600 stranica i puna podataka, pa nije iznenađenje da je rijetko ko završi. No, za one koji istraju, ona nudi dragocjeno razumijevanje savremenih društveno-ekonomskih problema.
