Istraživanje sa Florida International University (FIU) pokazuje da popularna društvena igra Dungeons & Dragons (D&D) može imati značajne psihološke i socijalne koristi, posebno za osobe s invaliditetom i starije odrasle.
Autorica studije, Emily Messina, vanredna profesorica i direktorica programa za rehabilitacijsku i rekreativnu terapiju na FIU, ističe da je riječ o obliku tzv. “ozbiljne rekreacije” – aktivnosti koja zahtijeva vještinu, predanost i lično ispunjenje.
„Svijet koji igrači grade, vođenje rezultata i razvoj likova čine D&D planom za ozbiljnu rekreaciju“, navela je Messina.
Prema njenom istraživanju, objavljenom u časopisu “Leisure Studies”, igra potiče izgradnju identiteta i osjećaj povezanosti, naročito kod odraslih osoba koje inače nemaju priliku za ovakav vid socijalne interakcije.
„Igračima Dungeons & Dragonsa igra pruža osjećaj sigurnog prostora i mjesto za stvaranje vlastitog identiteta“, istakla je Messina.
Dodala je da su se učesnici osjećali slobodno izražavati, a istovremeno su gradili likove koji su odražavali ili suprotstavljali njihovoj stvarnoj ličnosti. „Opisali su to kao način da preuzmu inicijativu ili vode situacije koje u stvarnom životu ne bi mogli ili ne bi željeli.“
Zahvaljujući fantazijskom elementu igre, koji omogućava igračima da kreiraju vlastiti lik s vještinama i osobinama, Messina smatra da se učesnici osjećaju oslobođeno realnih posljedica. „To nije nešto što se vidi u drugim igrama“, kazala je. „Oni te likove razvijaju mjesecima, pa i godinama.“
Osim što pruža prostor za izražavanje, igra pomaže i u stvaranju strukture i rutine kod ljudi koji je možda nemaju u drugim aspektima života. Kod osoba koje se nose s mentalnim poteškoćama, a ne mogu raditi puno radno vrijeme, istraživanje je pokazalo da D&D donosi osjećaj organizacije i smisla u svakodnevici.
„Korištenjem slobodnog vremena za izgradnju vještina i postizanje malih pobjeda, ljudi razvijaju osjećaj samoodređenja i veće motivacije da unaprijede svoje sposobnosti“, objašnjava Messina.
Prema njenim riječima, isti princip može se primijeniti i kod djece kao vid nagrade, ali i kod starijih osoba, posebno penzionera, kojima često nedostaje osjećaj svrhe i svakodnevne rutine.
„Period nakon penzionisanja jedan je od najopasnijih trenutaka u životu odrasle osobe“, upozorava Messina. „Ljudi tada gube strukturu dana i društvene kontakte.“
Strukturisane rekreativne aktivnosti, pokazalo je istraživanje, pomažu starijima da zadrže fizičku, socijalnu i kognitivnu vitalnost, poboljšavaju pažnju i smanjuju depresiju. Messina vjeruje da se taj model može uspješno primijeniti na sve uzraste.
„Ideja o strukturi i nagradi unutar željene aktivnosti može funkcionisati u svim životnim dobima“, naglasila je.
Pored kreativnog izražavanja i socijalne kohezije, D&D omogućava i dugoročnu emocionalnu povezanost među igračima koji se redovno okupljaju. Ti odnosi, razvijani tokom dugih kampanja i višemjesečnih partija, često prerastaju u trajna prijateljstva.
„Kako starimo i više se ne bavimo sportom, postavlja se pitanje gdje odrasli mogu pronaći slične oblike rekreacije“, rekla je Messina. „Na primjer, glumci amateri koji su nekada učestvovali u predstavama, a danas rade u kancelarijama, mogu kroz D&D ponovo pronaći prostor za izražavanje i identitet koji im nedostaje.“
U vremenu kada su aktivnosti poput sporta, plesa ili pozorišta sve manje dostupne odraslima, Dungeons & Dragons podsjeća da za igru i kreativnost nema starosne granice.
„Slobodno vrijeme omogućava da gradimo sebe na pozitivne načine na koje to nijedna druga aktivnost ne čini – posebno za one koji pokušavaju pronaći svoj sljedeći korak u životu“, zaključila je Messina. „Slobodno vrijeme nije privilegija. Podaci pokazuju da ga svi trebamo – jer nam donosi male pobjede koje život ponekad ne pruži.“

