Izvor: lifehacker.com.au
Alan Turing je rođen 23. juna 1912. godine. Bio je engleski matematičar, logičar i kriptograf odgovoran za razbijanje nacističkog enigmatičnog koda tokom Drugog svjetskog rata. Njegov rad dao je saveznicima prednost koja im je bila potrebna za pobjedu u ratu u Evropi i doveo je do stvaranja računara. Benedict Cumberbatch je 2014. godine glumio Alana Turinga u filmu The Imitation Game koji prikazuje stvaranje upravo spomenute mašine.
Alan Turing je u suštini bio pionir ideje o kompjuterskoj memoriji. 1936. godine objavio je knjigu “O izračunljivim brojevima, s primjenom na problem rješivosti”. Turing je uveo matematički koncept apstraktnog ekvivalenta algoritma, ili izračunljive funkcije, koji je kasnije nazvan “Turingov stroj”. Riječ je o projektu uređaja koji ima sva osnovna svojstva modernog informacijskog sustava: upravljanje programom, memorija i postupni postupak.
Turingov stroj otvorio je raspravu o teoriji automata i stvorio teorijsku osnovu za rad digitalnih računala koja su se pojavila 1940-ih.
Godine 1939. britansko ministarstvo odbrane dalo je Turingu zadatak otkrivanja tajne Enigme, posebnog uređaja koji se koristi za šifriranje radio poruka u njemačkoj mornarici i Luftwaffeu. Britanska obavještajna služba dobila je ovaj uređaj, ali Nijemci nisu mogli dešifrirati presretnute radiograme Nijemaca. Turing je pozvao nekoliko šahista na odjel koji je stvorio. U roku od šest mjeseci razvijen je uređaj koji je nazvao Bomba, što je omogućilo čitanje gotovo svih poruka Luftwaffea. Godinu dana kasnije složenija verzija Enigme, koju su koristili nacistički podmornici, bila je hakirana. To je uvelike unaprijed odredilo vojni uspjeh britanske flote.
Turing je također razvio šifru za korespondenciju između britanskog premijera Winstona Churchilla i američkog predsjednika Franklina Roosevelta, u razdoblju od novembra 1942. do marta 1943. u Sjedinjenim Državama.
Zasluge Alana Turinga bile su cijenjene: nakon poraza Njemačke, dobio je titulu Chevaliera Reda Britanskog Carstva 4. stupnja.
Godine 1945. Turing je primljen u Nacionalni laboratorij za fiziku u Londonu, gdje je vodio razvoj velikog automatskog računarskog uređaja ACE (Automatic Computing Engine).
Razvijen 1947. godine Turingove “Upute skraćenog koda” (skraćene upute o kodu) označile su početak stvaranja, proučavanja i praktične uporabe programskih jezika.
Godine 1948. znanstvenik je imenovan za zamjenika Maxa Newmana, direktora računarskog laboratorija Sveučilišta u Manchesteru, gdje je stvoren računar s najvećom memorijom iz tog vremena – Manchester Digital Digital Machine, ili Madame (Manchester Automatizirani digitalni stroj). u tisku. Turing je za njega napisao nekoliko programa, koristeći alfanumerički kod.
Turing se smatra utemeljiteljem ne samo računarstva, već i umjetne inteligencije. Izuzetnu ulogu u razvoju ovog istraživačkog smjera odigrao je mali članak „Računarski strojevi i inteligencija“ koji je objavljen u časopisu Mind 1950. godine, a potom je mnogo puta ponovno štampan, u kojem je Turing ponudio poznati misaoni eksperiment (Turingov test).
Godine 1951. Alan Turing postao je član Kraljevskog znanstvenog društva.
08. juna 1954. Turing je pronađen mrtav u svojoj kući u Wilmslowu, u blizini Manchestera. Smrt je došla 07. lipnja zbog trovanja cijanidom i priznata je kao samoubojstvo. Imao je 41 godinu.
U vrijeme njegove smrti javnost nije bila upoznata s Turingovim ratnim doprinosima. Tek je šezdeset godina kasnije kraljica Elizabeta II službeno oprostila Turingu.
U čast Alana Turinga, Udruga za računarske strojeve (ACM) pokrenula je nagradu nazvanu po njemu. Prvi dobitnik Turingove nagrade 1966. bio je Alan Perlis, jedan od osnivača programskog jezika Algol, prvog predsjednika ACM-a.
Andrew Hodges, matematičar s Matematičkog instituta na Oxfordu, napisao je biografiju Alan Turing: Enigma, na osnovu koje je i baziran već spomenuti film. U nastavku teksta možete pročitati nekoliko činjenica koje ljudi ne znaju o Turingu.
– Bio je trkač na olimpijskom nivou
Sudjelovao je na nekoliko sportova kao što je veslanje, ali je volio i trčati. Često je trčao do mjesta na koja je trebao ići. Nekada je trčao i do 10 kilometara između mjesta na kojima je obavljao većinu poslova, Nacionalnog laboratorija za fiziku i zgrade za elektroniku u Dollis Hillu, nekada stižući i prije kolega koje su se odlučile na javni gradski prijevoz Godine 1948. istrčao je maraton za 2 sata 46 minuta i 3 sekunde, svega 11 minuta sporije od olimpijskog vremena te godine. Kada ga je jedan od kolega pitao zašto je tako žestoko trenirao Turing mu je odgovorio kako ima “tako stresan posao da je jedini način na koji ga mogu izbaciti iz uma jeste trčanje.”
– Utjelovio je neke vrijednosti hipijevskog pokreta
“Bio je hipi prije nego je to bilo cool”, rekao je Hodges. “Bio je veoma opušten u to vrijeme, i bio je veoma neuredan.” Nije bilo neobično vidjeti Turinga kako se oblači poprilično otrcano, s izgrizenim noktima, bez kravate. S obzirom da je i u tridesetim godinama izgledao jako mlado često je bio zamijenjen sa studentima s dodiplomskog studija.
Dijelio je i ljevičarske poglede njegovih kolega s Kings Collegea, među kojima su bili ekonomisti John Maynard Keynes i Arthur Cecil Pigou. Iako se pridružio antiratnom pokretu 1933. godine, Turing se nikada nije dublje uplitao u politiku. No, Hitlerov uspon krajem tridesetih godina ga ja uplašio što ga je potaknulo na njegovo zanimanje za kriptografijom, što će kasnije u mnogome pomoći Velikoj Britaniji tokom rata.
– Bio je loš učenik
Nauka je tokom ’20.-ih godina u Britaniji smatrana sekundarnom disciplinom, te je Turingova strast prema istoj došla poprilično zbunjujuće za njegovu majku. Unatoč tome, Turing je imao loše ocjene u školi što je dovelo i do brojnih pritužbi od njegovih profesora. Njegov profesor engleskog je napisao: “Mogu mu oprostiti pisanje, iako je nešto najgore što sam ikada vidio, i pokušavam tolerantno gledati na njegovu nepokolebljivu netačnost i neurednost (…) ali ne mogu oprostiti glupost njegovog stava prema zdravoj raspravi o Novom zavjetu.”
– Otac računara se zanimao za fiziku, biologiju, hemiju i neurologiju
Najistaknutiji Turingov posao bio je onaj računarskog naučnika. Godine 1936. razvio je ideju za njegov Univerzalni Turingov Stroj, temelj za prvi računar. Kasnije je, tačnije 1950. godine razvio i test za umjetnu inteligenciju koji se i dan danas koristi.
Studirao je i fiziku. Pročitao je Einsteinovu teoriju relativnosti kao tinejdžer i odmah ispunio svesku sa svojim mislima i idejama o toj temi. Bavio se kvantnom mehanikom, u to vrijeme novim područjem, kao i biologijom i hemijom, te neurologijom nakon rata. Veći dio tog posla odnosio se na stvaranje strojeva koji su mogli učiti i misliti, no neki su od njih proizašli samo iz čiste znatiželje.
– Razvio je novo polje biologije zbog njegove fascinacije tratinčicama
Čak i kao dijete, Turing je na svijet gledao očima naučnika. Postoji poznata skica Turinga kao dječaka koji gleda kako tratinčice rastu dok druga djeca igraju hokej na travi. Ta će skica nagovijestiti Turingov revolucionarni rad 1952. godine o morfogenezi, koja je postala potpuno novo područje matematičke biologije. To je bilo matematičko objašnjenje kako stvari rastu.
– Mucao je
“Istina je da je pomalo mucao, rekao je Hodges, ali neko dramatičnije prikazivanje Turingovog mucanja je pretjerano. Bolje reći uzimao je neko vrijeme tražeći prave riječi.”
– Nije skrivao svoju seksualnost među prijateljima
Zakoni su u to vrijeme spriječavali Turinga da bude otvoreno gay, ali on svoju seksualnost nije čuvao tajnom. Bio je otvoren u svojim društvenim krugovima na Kings Collegu na Cambridgeu, koji je u to vrijeme bio “oaza prihvaćanja”. Godine 1952. uhvaćen je i optužen za “nepristojnost” nakon kratkog odnosa s drugim muškarcem. “Kada je uhapšen prvo što je rekao je da misli da to ne bi trebalo biti protivno zakonu”, rekao je Hodges. “Dao je izjavu koja je detaljno opisala sve što se dogodilo, zbog čega je jače utvrdio svoju kaznu.”
– Nije dopustio da ga hemijska kastracija spriječi u radu
Kazna za homoseksualnost je bila hemijska kastracija, niz hormonskih injekcija koje su Turinga trebale učiniti impotentnim. Također su uzrokovale ginekomastiju stvarajući mu veće grudi. Turing, međutim, nije dopustio da ga to udalji od njegovog rada, održavajuči svoj duh živahnim. “On se time bavio s toliko humora i prkosa”, rekao je Hodges. “Za njegove bliske prijatelje sve je to bilo traumatično, ali Turing ni u jednom trenutku nije podlegao. Uistinu se usprotivio tako što je insistirao da nastavi na radu kao da se ništa nije desilo. Otvoreno je i govorio o suđenju rugavši se apsurdnosti zakona. Putovao je u Norvešku i Mediteran, gdje su počeli rasti pokreti za prava homoseksualaca. Smatra se da je trenutak kada mu je onemogućeno napuštanje zemlje doveo do ideje da počini samoubistvo.
About Author
