Izvor: lithub.com
Ekranizacija romana je već više od pola stoljeća jedan od najbitnijih aspekata filmske industrije. U 21. stoljeću skoro da i nemamo naslov koji prilikom pisanja nije barem jednom zamišljen kao film, što u značajnoj mjeri i škodi samoj kvaliteti djela. Ipak, htio bih za početak da istaknem činjenicu da nijedno djelo nije nemoguće ekranizirati. Problem je u tome što ekranizacija nekih teških narativa neće biti bliska svome originalu. S druge strane, ta nova ekranizacija može biti i dobra, a nerijetko i katastrofalna. Mnoga obimna djela kao Rat i Mir bila su ekranizovana u obliku mini serija, te je njihova kvaliteta nerijetko bila prihvatljiva. Mnoga djela s ove liste mogla bi biti serijski ekranizovana, neka od njih pak i hoće, ali sljedeća lista navodi filmove koje je skoro nemoguće prebaciti na filmsko platno. Naravno, osim njih postoji još i na desetine drugih djela koja nose iste osobine, ali ovo su neka koja sam izdvojio.
Uliks, James Joyce
Vjerovatno najveće djelo engleske književnosti ikada je ujedno i djelo koje je možda najteže prenijeti na ekran. Radnja romana se dešava unutar 24 sata, što nije prevelik zalogaj za film, ali jeste tok svijesti koji se prostire preko stotina i stotina stranica. Treba napomenuti kako Uliks jeste bio ekranizovan 1967. godine, te je čak dobio i jednu nominaciju za nagradu Oscar, no unatoč tome do dana današnjeg, Uliks ostaje skoro nemogućom misijom za sve režisere i scenariste.
Blijeda vatra, Vladimir Nabokov
Blijeda vatra je poema o 999 stihova koju je napisao fikcionalni pjesnik John Shade s komentarima i dodacima fikcionalnog editora Charlesa Kinbotea. Čitatelj može odlučiti kako će čitati roman, hoće li prvo pjesmu pa zatim dodatke ili će pak čitati naizmjenično.
100 godina samoće, Gabriel García Márquez
Roman pokriva sedam generacija porodice Buendía, što je za jedan film previše. Pri tome treba dodati da se imena likova ponavljaju, zbog čega mnogi čitatelji znaju uz sebe držati i porodično stablo kako bi se znali orjentisati prilikom čitanja, što bi bilo jako teško u kinu. Ipak, iz Netflixa su odlučili da ovu knjigu ekranizuju u obliku serije. Netflix je poznat po svojim kvalitetnim serijama, pa ćemo vidjeti kako će se snaći s ovim projektom.
2666, Roberto Bolaño
Roman objavljen nakon Bolañove smrti je, možda, i njegov najpopularniji i najbolji roman. Podijeljen je na pet dijelova, odnosno na pet narativa koje povezuje jedan grad i stravična ubistva žena koja se u njemu dešavaju. U prvom dijelu pratimo četvero evropskih književnih kritičara koji su opsjednuti djelom misterioznog pisca Benna von Archimboldija. Kada čuju da bi nedostižni pisac mogao biti u Santa Teresi istražujući rađu za svoj novi roman, troje kritičara će zapostaviti svoje obaveze i poći u potragu za svojim idolom. Drugi dio prati univerzitetskog profesora, stručnjaka za Archimboldija, koji trenutno živi u Santa Teresi i bdije nad svojom kćerkom, kojoj je izgleda suđeno da postane još jedna santaterska žrtva. U trećem dijelu, afroamerički novinar putuje u Santa Teresu da pokrije profesionalni boks-meč i postaje u pleten u tok ubistava. Dio četvrti, najduži od pet dijelova, kronološki niže ubistva u periodu od 1993-1997 i ispripovijedan je u vidu policijskog izvještaja, gdje također imamo osvrte na razne dužnosnike, policajce, advokate i novinare koji su na ovaj ili onaj način upleteni u slučajeve. I konačno peti dio je neobična priča kako je čudni pruski dječak postao zagonetni Archimboldi, autor kojeg su prvo zanemarili ,da bi ga ,nakon što ga otkriju kritičari iz prvog dijela, cio svijet proglasio Nobela dostojnim.
Lovac u žitu, Jerome David Salinger
Ovaj roman nije na ovu list dospjeo zbog činjenice što od njegovog izdavanja niko nije uspio kupiti prava na ekranizaciju. Ovaj je roman tu zbog činjenice da bi svaki režiser, a pogotovo glumac koji bi igrao Holdena, imao problem pravog prenošenja romana na ekran. Prevelika očekivanja bi ga srušila kako god on, u konačnici, izgledao. Ovo je san svakog producenta, režisera ili filmske kuće, ali upravo ga možda i treba ostaviti takvim.
Stanica Perdido, China Miéville
Stanica Perdido je jedno od Miévilleovih djela smještenih u svijet Bas-Lag, veliko fantastično prostranstvo u kojem u isto vrijeme postoje i magija i steampunk tehnologija. Stanica Perdido prema tome obiluje velikim brojem različitih likova i rasa, mnogim temama, preokretima i događajima koje bi zaista teško bilo prikazati na ekranu. Nešto najbliže ovome što smo imali priliku gledati bio film Valerian, a ni on, kao film, nije ni 10% onoga kako bi Stanica Perdido trebala izgledati.
Silmarilion, J. R. R. Tolkien
Silmarilion bi najbolje funkcionirao kao serija, a kako je Amazon, kao što znamo, već otkupio prava i planira seriju za 2021. godinu, možemo očekivati da će barem jedan mali dio ove knjige pronaći svoje mjesto tamo.
Ako jedne zimske noći neki putnik, Italo Calvino
Kada bi ovaj roman bio ekranizovan vjerujem da bi se čitav smisao istog izgubio. Calvinov roman je poput postmodernističkog manifesta, on govori o tekstu, o intertekstualnosti, o autoru, o čitatelju, i o još mnogo čemu. Ako jedne zimske noći neki putnik bi, u idealnom svijetu, mogao biti samo inspiracija kako bi režiser snimio film koji će, na isti način kako je Calvino govorio o književnosti, govoriti o filmu. Pitanje je da li bi i to na kraju valjalo…
Kolijevka za macu, Kurt Vonnegut
Od svih romana s ove liste ovaj bi možda bilo i najlakše napraviti. Ipak Vonnegutovi romani konstantno bivaju zanemareni, pa čak i u svijetu književnosti. U Kolijevci za macu se dešava puno toga, ali uz nekoliko sitnih korekcija zbog transformacije u drugi medij ovo bi bilo jedno jako zanimljivo i uzbudljivo djelo za pogledati.
Hiperion saga, Dan Simmons
Pod ovim mislim samo na dvije knjige, Hiperion te Pad Hiperiona. Ove dvije knjige, kao i neke druge od autora, u sebi objedinjuju značajke i tvrde i meke naučne fantastike. Od teleportacija do priča o Bogu ove knjige su u mnogočemu kompleksno koncipirane priče. Kada bi se neko pak latio posla da ih ekranizuje, naišao bi na veliki problem, jer iako su u pitanju samo dvije knjige, imao bi dovoljno materijala za barem pet ili šest filmova (a izbacivanje određenih dijelova nikada nije pametan potez).
About Author
