Izvor: astronomy.com
Nova istraživanja kometa naučnicima su donijela izvjesna saznanja zašto Zemlja ima toliko vode. Kometi su poput smrznute grudve snijega, prašine, leda i drugih kemikalija koje isparavaju što se više kometa približava Suncu, što proizvodi tragove koje vidimo na slikama. Jedna studija, prenosi NASA, otkriva kako bi voda na zemlji mogla imati zajedničko porijeklo s vodom u kometama.
SOFIA (Stratospheric Observatory for Infrared Astronomy), najveća svjetska zračna zvjezdarnica, pronašla je dokaze u ledenim zrnima komete Wirtanen koji sugeriraju da voda u kometi i Zemljinim okeanima dijele zajedničko porijeklo. Kometa Wirtanen je u decembru prošle godine bila najbliže Zemlji te su iz SOFIA-e iskoristili tu mogućnost kako bi podatke uporedili s informacijama o drugim kometama. Naučnici u novoj studiji tvrde kako je moguće da je, u odnosu na ranije mišljenje, puno više kometa donijelo vodu na Zemlju. Podaci o ovom istraživanju su objavljeni u časopisu Astronomy and Astrophysics Letters.
„U vanjskom dijelu Sunčevog sistema identifikovali smo ogroman rezorvoar vode slične ovoj na Zemlji“, rekao je Darek Lis, NASA-in naučnik iz laboratorije za mlazni pogon u Pasadeni i glavni autor studije. „Voda je bila ključna za razvoj života kakav poznajemo. Mi ne samo da želimo shvatiti kako je voda dospjela na Zemlju, nego i to da li ovaj proces može funkcionirati i u drugim planetarnim sistemima.“
Planete se formiraju od ostataka koji kruže oko neke zvijezde; mali komadi se mogu spajati te tako rasti s vremenom. Ostaci ostataka ostaju u određenim dijelovima sunčevog sistema kao što je npr. Kuiperov pojas, iza Neptuna, ili Oortov oblak, daleko iza Plutona. Komete dolaze iz ovih područja, ali možemo ih vidjeti tek kada ih njihova orbita približi Suncu. Toplina zvijezde uzrokuje isparavanje izvjesne količine snijega i leda, stvarajući tako mutnu aureolu ili tzv. rep komete koji primijetimo na slikama koji se sastoji od prašine i zrna leda.
Naučnici predviđaju da je voda na Zemlju dospjela nakon što se neko tijelo, koje je unutar sebe nosilo vodu, sudarilo s našom planetom, tijelo slično današnjim asteroidima ili kometama bogatim ledom. No, oni ne znaju odakle bi tačno ti objekti mogli voditi porijeklo.
Voda je, također, poznata i po hemijskom nazivu H2O jer se sastoji od dva atoma vodika i jednog atoma kisika. Koristeći specijalne instrumente, naučnici su uspjeli otkriti dvije vrste vode: običnu, tj. H2O, te tešku ili HDO, koja unutar jednog atoma vodika ima dodatnu neutralno nabijenu česticu koja se naziva neutron. Naučnici u kometama upoređuju količinu teške vode u odnosu na količinu obične. Ako komete imaju isti odnos tipova vode kao i okeani na Zemlji, to bi ukazalo na činjenicu da voda u oba slučaja može voditi iz zajedničkog izvora.
Međutim, mjerenje ovog odnosa je teško. Zemaljski i svemirski teleskopi mogu proučavati ovaj nivo detalja tek kada komete prođu blizu Zemlje, a misije slanja letjelica na komete su jako rijetke i skupe. Od ’80-ih godina naučnici su imali priliku da odnos običene/teške vode provjere u tek desetak kometa, a tome treba dodati da i voda u Zemljinoj atmosferi otežava proučavanje odnosa u kometama.
Sljedeći termin kada će neka kometa biti na ruti dovoljno blizu nas, kako bi se ovo istraživanje moglo provesti, bit će tek u novembru 2021. godine.
About Author
