Izvor: buybook.ba
Izdavačka kuća Buybook nedavno je počela s implementacijom projekta 100 godina evropske književnosti: od jedna pandemije do druge u 10 knjiga. Riječ je o projektu koji će čitalačkoj publici donijeti naslove nekih najpoznatijih evropskih autora kao što su Karel Čapek, Milan Kundera, Simone de Beauvoir, Gunter Grass, Herta Muller i drugi. Početak projekta je obilježilo izdavanje prve knjige u nizu – Zemlja drugih Lejle Slimani.
Francuska spisateljica marokanskog porijekla za novu je knjigu otišla u autobiografske vode. Zemlja drugih je, u stvari, ime trilogije koju Slimani planira napisati, a prva knjiga dolazi s podnaslovom Rat, rat, rat. Knjiga započinje dolaskom Mathilde i njenog muža Amina na njegovu porodičnu zemlju u Maroku gdje on želi pokrenuti poljoprivredno dobro. Amin je marokanski vojnik koji se u Drugom svjetskom ratu borio na francuskoj strani. Međutim, u državi pod konstantnim političkim promjenama i paklenim uvjetima, život na kršnoj farmi za sve je izazov, a pogotovo Mathilde.
U očima drugih i sebe
Mi postojimo u mnogo drugih različitih verzija. U očima svake osobe, mi smo drugi lik i karakter. Pa čak i u očima samih sebe smo neko drugi. Možda onaj original, a možda varka. Lejla Slimani u romanu upravo motiv jastva i drugih propituje kroz čitav dijapazon likova. Osim Mathilde i njenog muža, tokom nešto više od 250 stranica romana susrest ćemo se s mnogo likova i njihovim životnim pozadinama koji idu od Mathildeine bliže porodice, djece, pa do prijatelja, poznanika i građana Marekesa.
Ljudske relacije, veze i suradnje koje zasnivaju određene su prije svega vremenom u kojem se nalaze. Period je nakon Drugog svjetskog rata kada se kolonizatorski sistemi nalaze pred kolapsom, ali i dalje dobro ukorijenjeni u život građana. Poslijeratni je period. Turbulentan, napet, pod neprestanim promjenama – društvenim, političkim, historijskim, prirodnim. Zamršenost odnosa dodatno pojačavaju i drugi društveni konstrukti kao što su religija i ravnopravnost spolova. Mathilde je odrasla u Francuskoj. Mathilde je društveni leptir. No, suho, osuđivačko i zatvoreno društvo na nju djeluju negativno. Ona se zatvara među svoje zidove, a kasnije i u svoje misli. Jer sve što se čini, u tom se svijetu radi s mišlju na ono što će drugi reći. Za jednu ženu je to toksično okruženje. Zatvoreničko.
U jednom sam trenutku, čitajući knjigu pomislio kako je Mathilde u tom svijetu jedini racionalan lik, a onda i ona počini neku ludost. Kada si u paklu na zemlji, onda si dijelom tog pakla i on će kad-tad početi da te prožima. I to se ogleda u svakom ženskom liku koji susretnemo dok čitamo roman. Ali, u određenoj mjeri i s nekoliko muških. Amin na primjer nastoji da prevaziđe mentalitet njegovog rodnog mjesta. On je vojnik koji je vidio svijet, bivši logoraš koji je vidio čitav besmisao ubijanja. Amin je, rekao bih, onaj potomak Volterovog Kandida koji samo želi da obrađuje svoj vrt, odnosno farmu. Ali u paklu na zemlji to nije moguće. Kršna zemlja to ne dozvoljava. Prevaranti mu ne dozvoljavaju. Revolucija mu ne dozvoljava. I on sam, koliko god želio biti drugi čovjek, podleže pogledima drugih i radi ono što drugi očekuju od njega, a ne što on sam želi.
Bilo kuda, rat svuda
Naslov prve knjige tri puta spominje riječ rat. Mislim da Lejla Slimani tu riječ nije slučajno iskoristila tri puta. Osim što je tri sveti broj u krščanskoj religiji, koja u romanu igra značajnu ulogu u životu Mathildeine kćerke Ajše, tri ozačava i tri fronta. Prvi ratni front je onaj psihološki, koji vodi sve i do jedan lik u romanu. Drugi ratni front je društveni čije su žrtve opet svi. To bi bio rat koji se stvara kada se u definicije veza i odnosa upliću rodne, religijske i ekonomske razlike. Treći ratni front je političko-religijski. Maroko između kolonizacije i neovisnosti, te sva previranja koja se odvijaju u svijetu, u mnogome određuju život ljudi, bilo onih koji su direktno upleteni u dešavanja kao Aminov brat Omar, bilo onih koji ne žele da imaju bilo šta s time. Velika historijska mašinerija se kreće i pred sobom melje sve.
Slimani je u Zemlji drugih prikazivala živote njenih likova dok u pozadini od početka čujemo tihi šum fitilja. I dok likovi misle da su na sigurnoj udaljenosti od njegovog kraja, nisu svjesni činjenice da su omotani tim fitiljem. Njegovo dogorjevanje će neosporno ostaviti posljedice na sviju, a rezultati će biti samo početak još jednog kruga historijske mašinerije.
Iako šaroliki i brojni likovi, mislim da je u nekim situacijama Slimani mogla ponuditi jednostavne opise bez detaljnih uplitanja. Ovdje govorim o likovima koji nisu imali krucijalan uticaj na radnju, čija je životna priča ispletena na nekoliko zgusnutih stranica, da bi već u sljedećem poglavlju nestali iz romana. U tom slučaju, Zemlja drugih na trenutke postaje relativno dosadan roman s elementima ponavljanja koji strašno pati od nedostatka dijaloga.
Sveznajući pripovjedač voli da nam sve kaže, da nam sve predstavi na pladnju, ali postoje situacije kada bih više volio da određene stvari likovi sami kažu. U dvije-tri dijaloške replike koje bih mogao analizirati i interpretirati, umjesto dvije-tri stranice teksta koje će mi sve reći i ostaviti me bez intrige i pitanja. Unatoč tome, Slimani se koristi jako bogatim i stilski blistavo isprepletenim jezikom i slikama. Količina događaja, informacija, misli i emocija je zaista ogromna. Na nešto više od 250 stranica zgusnuto je mnogo stvari što je zasvaku pohvalu jer je Slimani s tim stvarima radi lako, iako su daleko od toga.
Pandemija u ljudima
Zemlja drugih je jedan čitalački izazov koji pokazuje i govori o ljudima, mnogo više negoli o likovima i karakterima. Govori o izgubljenosti, o nepripadanju, o traženju, ali govori i o pandemiji koja od postanka vlada ljudima. Koja je to pandemija? Neko bi rekao da je to volja za životom, volja za smrću, volja za promjenama, volja za slobodom. Ali s druge strane, to je opresivna pandemija koja nas zaogrće u razne svjetonazore zbog kojih se okrećemo protiv cijelog svijeta, ali i svojih najbližih.
Upravo iz tih razloga treba čitati Lejlu Slimani i Zemlju drugih. U njoj ćete isčitati sve nepravde koje treba ispraviti, sve odnose koje treba srediti, sve misli kojih se treba riješiti. Čitajući Zemlju drugih shvatit ćete svoje okruženje drugih i možda učiniti da svijet bude najbolji od svih mogućih svjetova. Da svako ima mjesto gdje bi mogao otići i biti slobodan.
About Author
