Bez obzira jeste li je igrali ili ne, danas je nemoguće zamisliti svijet video igara bez Final Fantasy frašize. Sa preko tri decenije postojanja franšiza je donijela brojne naslove, kako u originalnom serijalu čiji naslovi se naznačuju brojevima, do brojnih spinoffova, animiranih serija, filmova i tako dalje.
Iako se na prvi pogled čini da više od tri decenije historije predstavlja veliki teret za nove igrače, činjenica je da su video igre veoma malo međusobno povezane u smislu zapleta i likova. To znači da novi igrači mogu odabrati bilo koji dio i igrati ga ne propustivši ništa.
BOGAT SVIJET
Final Fantasy video igre se odlikuju jednom unikatnom konekcijom, a to je gradnja svijeta u kojem igrate. Mehanika, čudovišta i stvorenja, kao i razvoj karaktera su ono u čemu je kreator SquareEnix dosljedan kada je riječ o ovom serijalu. Igre nisu povezane nekom velikom zajedničkom pričom ili likovima (iako su neki dijelovi dobijali direktne nastavke), ali sadrže mnogo elemenata koje će obožavatelji serijala prepoznavati iz jednog naslova u drugi. Primjera radi, kristali su često predstavljeni kao mistični predmeti koji su prvenstveno vezani za zdravlje planete što je istaknuto u mnogim dijelovima. Kristali često vuku inspiraciju iz klasičnih japanskih elemenata koji predstavljaju vodu, zemlju, vatru i vjetar, te čine jezgro magičnog sistema u mnogim igrama serijala. Predmeti kao što su mačevi i prevozna sredstva su prisutna u svakom dijelu, a Excalibur i Masumane su mačevi koje ćete često vidjeti.
Zajednički elementi se odnose i na izbor klasa likova koje definiraju njihove vještine i način borbe. Bijeli magovi imaju fokus na liječenju, a crni služe za nanošenje štete, dok crveni vladaju i jednim i drugim moćima; vitezovi i paladini koriste mač i štit itd.
RPG SISTEM
Što se tiče zapleta, Final Fantasy igre se nerijetko fokusiraju na malu grupu likova koji se nađu u borbi protiv naizgled nezaustavljive sile. Ovdje dolazimo i do jednog od glavnih razloga uspjeha ovog serijala, tj. njihovog role-playing sistema. Igrač obično kontrolira jednu malu ekipu putnika i heroja te ih provodi kroz različita okruženja: nadzemaljsku kartu, tamnice i gradove, kao i apstraktno područje gdje se vode borbe. Dakle, u najvećoj mjeri Final Fantasy ćete igrati kao i bilo koji drugi RPG. Neki raniji naslovi imali su sistem borbe koji se zasnivao na rundama: igrač odabere akciju za svakog člana ekipe, nakon čega i neprijatelji dobijaju rundu za napad, i sve tako ukrug.
Prva igra u serijalu izašla je 1987. godine u Japanu, a tek je tri godine kasnije dobila i svoje američko izdanje. Ona je u igru uvela brojne elemente i motive koji su zadržani sve do danas. Igrač na ponudi ima šest različitih klasa između kojih može birati svog heroja za borbu protiv Garlanda. Igra se bazira na spomenutoj borbi u rundama, a neke verzije kao šro ona za NES je korsitila jedinstveni magični sistem u kojem čarolije imaju ograničen broj korištenja koja se ne mogu dopuniti ukoliko liku ne dopustite da se odmori.
RANI DANI
Ubrzo nakon ovog dijela, uslijedio je i nastavak jednostavno naznačen kao II. Izašao je 1988. godine u Japanu, a tek 2003. u Americi s naslovom Final Fantasy Origins. U pogledu grafike slična je svom prethodniku, a neke pojedinosti vezane za borbu su dobile unapređenja. Final Fantasy II predstavlja i lika s imenom Cid koji će se nastavljati pojavljivati u svakom sljedećem numerisanom nastavku serijala.
Treća igra u Final Fantasy serijalu imala je nekoliko grafičkih poboljšanja, a bila je prva igra koja je u serijal implementirala sistem poslova. Uz ovu opciju igrači su dobili puno više slobode prilikom kreiranja grupe. Igra je u Japanu izašla 1990. godine, a tek je 2006. doživjela svoju verziju za ostatak svijeta i to kao remake. Godinu kasnije, Japanci su imali priliku da igraju još jedan nastavak, ali Final Fantasy je po prvi put istovremeno izašao na američko tržište, no na Zapadu će biti poznat kao Final Fantasy II. Značajna grafička poboljšanja bila su rezultat toga što je ovo bila prva FF igra za Super Famicom i Super NES. U pogledu igranja Final Fantasy IV je prva igra koja je koristila ATB sistem, ali je sistem poslova iz prethodnog dijela ovdje bio izbačen.
RAZLIČITO NUMERISANJE
Peti dio ili Final Fantasy V izašao je već 1992. godine (u Americi znatno kasnije 1999.). Igra je u sebi implementirala sve najbolje osobine prethodnih dijelova. Do sljedećeg dijela SquareEnixu je trebalo nešto više vremena, pa je Final Fantasy VI izašao 1994. godine, čiji je izlazak pratilo američko izdanje s naslovom Final Fantasy III, čime je razvojna kompanija doprinijela do još komplikovanije sheme razumijevanja. Sistem poslova je izostao, ali su uvedeni magiciti koji su služili za pojačavanje likova, a imali su značajnu ulogu u razvoju priče.
Final Fantasy VII je prvi dio koji je 1997. godine istovremeno izašao širom svijeta, a koji je ukinuo zbunjujuću tradiciju različitog numeriSanja. Ovaj dio je ujedno bio i prekretnica u objavljivanjima za konzole. Kako je Play Station zavladao svijetom, naslov je izašao ekskluzivno za Sonyjevu konzolu, pri čemu je po prvi put izostala verzija za Nintendo. Sedmi dio je donio neke značajne promjene u sistemu borbe, a uveo je i predmete nazvane materia koji su igračima omogućavali da njihovom primjernom otključaju velike čarolije i sposobnosti. Iako su prethodni dijelovi bili prvenstveno okrenuti fantaziji, ovaj je nastavak u miks u velikoj mjeri unijeo i naučnu fantastiku.
NOVO STOLJEĆE
Mnoge elemente FFVII, uključujući 3D grafiku i elemente naučne fantastike, preuzeo je i Final Fantasy VIII koji je izašao 1999. godine. Najveća promjena je načinjena uklanjanjem magičnih poena. Umjesto njih igrači su mogli izvlačiti magiju iz neprijatelja i lokacija širom svijeta. Magija bi se mogla skladištiti, te koristiti prilikom borbe ili za povećanje snage vašeg lika.
Početak novog stoljeća je bilo vrijeme za novi nastavak. Nakon dvije igre gdje je naučna fantastika igrala bitnu ulogu, Final Fantasy IX je plasiran s podnaslovom The Crystal Comes Back. Sukob je ostao sličan ranijim dijelovima, ali je uveden novi sistem gdje su likovi mogli naučiti nove vještine opremanjem oklopa.
Jubilarni deseti dio serijala izašao je 2001. godine, a bila je i ekskluziva za PlayStation 2. ATB sistem koji je korišten od četvrtog naslova, ovdje je zamijenjen CTB sistemom. Igra je ostvarila ogroman uspjeh, a Square je odmah potom objavio direktni nastavak igre Final Fantasy X-2.
PRVI MMORPG
Razdor s izlascima je ponovo uslijedio s Final Fantasy XI koje je 2002. godine izašao u Japanu, a 2004. u Americi, a samim tim i širom svijeta. Jedanaesti dio serijala je oštro skrenuo od dosadašnje ustaljene norme, izašavši kao prvi MMORPG. Samim tim i koncept rundi u borbama je totalno izostao. Posljednja ekspanzija za ovaj naslov je izašla 2015. godine pod nazivom Rhapsodies of Vana-diel. Međutim, verzije za Xbox 360 i PS2 više nisu aktivne.
Već 2006. godine sa Final Fantasy XII serijal se vratio svom singleplaye RPG sistemu, ali su zadržali neke sisteme borbe iz prethodnog nastavka. Također, igra je izbacila sistem slučajne borbe koja je bila temeljem prvih deset naslova u serijalu. Umjesto toga, igrač je neprijatelje mogao vidjeti kako lutaju te je mogao izabrati hoće li se boriti s njima sada ili će ih izbjeći. Zbog promjene sistema borbe, igrač je mogao kontrolirati samo jedog lika istovremeno, dok je ostale upravljao AI. Igrač je, bez obzira na to, u svakom trenu mogao preuzeti kontrolu nad bilo kojim likom.
NOVI PRODUCENTI
Tri godine kasnije, tj. 2009. fanovi serijala u Japanu su imali priliku zaigrati sljedeći dio serijala, dok je ostatak svijeta na Final Fantasy morao čekati još jednu godinu. Ovo je bila PlayStation 3 ekskluziva koja je donijela značajna poboljšanja u grafici i zvuku. Nešto komplikovaniji ATB sistem je ponovo vraćen, ali je upravljanje samo jednog lika istovremeno zadržano. Igra je dobila i dva direktna nastavka u obliku FF XIII-2 te Lightning Returns: Final Fantasy XIII.
Četrnaesti nastavak Square Enix je izbacio već 2010. godine, ali pogađate, opet samo u Japanu. Final Fantasy XIV je bio još jedan pokušaj MMORPG-a, te je u početku bio dostupan samo za vlasnike računara. Igra je doživjela potpuni neuspjeh. Nakon toga, SquareEnix je angažovao novog producenta kako bi poboljšao igru. Svi su sistemi bili poboljšani i promjene su uvedene, ali je igra ubrzo bila prebačena u offline mod nakon devastirajućeg događaja koji je uništio svijet. Igra je ponovo izbačena kao FFXIV: A Realm Reborn, te je doživjela i nekoliko ekspanzija.
TRI DECENIJE NASLIJEĐA
Final Fantasy XV predstavlja povratak singleplayer korijenima serijala, a od početka je kreirana striktno samo za PlayStation 4 i Xbox One, iako je dostupna i verzija za računare. FFXV je akcijski RPG s otvorenim svijetom u kojem se igrač može kretati u bilo kojem pravcu uz pomoć automobila koji je potrebno puniti s vremena na vrijeme. Sistem borbe je promijenjem, te je korišten potpuno novi Active Cross Battle (ACB) sistem, a igrač je kao i u nekim prethodnim dijelovima mogao koristiti samo jednog lika istovremeno.
Final Fantasy igre su tokom više od tri decenije od izlaska uspijevale zadržati dozu relevantnosti i originalnosti. Iako su katkada načini njihovih izlazaka i prioriteti razvojnog tima bili malo konfuzni, FF je uspio ostati u korak s vremenom, razviti se preko novih platformi, a samim tim osvojiti nove fanove koji su doveli do toga da danas imamo toliko Final Fantasy nastavaka. Ako se do sada niste upoznali s ovom franšizom, onda će FFVII remake biti odlična prilika za vas, a ko zna, možda vas navede da, uz ovaj tekst, istražite i ostale dijelove.
About Author
